Glavni meni

Prvi motocikli

Započeo zmiya, 01 Maj, 2012, 00:37

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

zmiya

   Da li znate koji je prvi motocikl na svetu?O tome postoji vi¹e razlièitih teorija,po jednoj prvi motocikl u istoriji je francuski Michaux-Perraux,koji je patentiran 1869. godine,ali ne postoje zapisi da se pojavio na ulici pre 1871. Godine.Prema drugoj teoriji,izumitelj motocikla je amerikanac Sylvester H.Roper koji je jo¹ 1867. Godine vozio svoju kreaciju ali je nije patentirao.
                     
                                     

                                             
                                                           Roperov prvi motocikl  

  Prava je misterija za¹to Roper nije patentirao svoj izum,pogotovo ¹to je u tom trenutku iza sebe imao veæ nekoliko patenata.Navodno je svoju prvu parnu ma¹inu napravio sa 12 godina,i to na slepo,jer je nikad pre nije video,samo je o njoj èitao u novinama.Njegov prvi motocikl je pokretan parnom ma¹inom i to dvocilindriènom,kod koje su klipnjaèe bile direktno povezane sa zadnjim toèkom.Taj motocikl je bio poseban i po tome ¹to je koristio gume sa vazduhom,koje je sam neku godinu ranije prona¹ao John Dunlop.Ne èudi zato da je taj motocikl u Bostonu,na merenoj milji,postigao proseènu brzinu od 65 kmh,¹to je u ono vreme bilo vratolomna brzina.
                       
                                       


                                     
                                                         Roper sa motociklom iz 1894.
                                       
                                                       

   Roper je na kraju i zavr¹io ¾ivot na jednom od svojih motocikala,I to od srèanog udara 1896. Godine.

                             

  Pierre Michaux je takodje bio èovek ispred svog vremena i prvi je,zajedno sa svojim sinom Ernestom,zapoèeo sa proizvodnjom bicikala na pedale.Po nekima je on èak i izumeo koncept sa pedalama montiranim na prednji toèak koji je bio velikog preènika.

                                 
     
  Ubrzo se u prièu ukljuèio i Guillaume Perreaux,èija je jednocilindrièna parna ma¹ina od 304ccm ugradjena iznad zadnjeg toèka,sa kojim je spojena preko kai¹a,i tako je od Michauxovog bicikla Velicopede nastao Michaux-Perraux motocikl Velicopede a Grande Vitess,u prevodu ''bicikl velike brzine'',patentiran 1869. godine.

                                         

                                             


  Ipak,zbog svoje minijaturne izvedbe takve parne ma¹ine su bile poprilièno nepouzdane,a osim toga moralo je i èesto da se staje jer su tro¹ili dosta gorive smese i vode.Kako su postepeno usavr¹avani motori sa unutra¹njim sagorevanjem,tako su parni motocikli polako odlazili u istoriju.Zbog toga brojni teoretièari(struènjaci kakvih ima i na ovom forumu) kao prvi pravi motocikl vode Daimler Einspur,pokretan motorom sa unutra¹njim sagorevanjem.
  Kao bliski saradnik Nikolausa Ottoa,pronalazaèa èetvorotaktnog pogonskog agregata,Gottlieb Daimler je bio dobro upuæen u materiju,pa se zajedno sa Paulom Maybachom posvetio razvoju tog koncepta.Nakon ¹to je patentirao svoj èetvorotaktni jednocilindrièni agregat,koji je imao pola konjske snage iz 264ccm pri 700 o/min,Daimler ga je ugradio u èudno vozilo.Iako je nazvan Einspur,¹to u prevodu znaèi jedan trag,taj motocikl je za sobom ostavljao tri traga jer je imao pomoæne toèkove sa strane.

                             

Osim ¹to je imao pomoæne toèkove,cela konstrukcija je bila napravljena od drveta,to jest skoro svi delovi osim agregata,tako da Einspur èto se tièe ciklistike vi¹e toga deli sa zapre¾nim kolima nego sa dana¹njim motociklima.Daimlera uop¹te nije zanimao razvoj novog prevoznog sredstva ‘naèi tipa motorcikla,veæ mu je trebalo da isproba svoj agregat koji je razvio godinu dana ranije.
  1894. godine pokrenuta je i prva serijska proizvodnja motocikala.Braæa Hildebrand su se udru¾ila sa partnerom Wolfmullerom i stvorili fabriku motocikala.Iako vi¹e nalikuje biciklu ili mopedu,motocikl Hildebrand&Wolfmuller je imao zapreminu od èak 1488ccm.Dva vodom hladjena cilindra bila su postavljena horizontalno sa donje strane okvira.Rezervoar za gorivo je bio sme¹ten iznad agregata,u zadnji branik je bio sme¹ten hladnjak rashladne teènosti,a na toèkovima su bile Dunlopove gume punjene vazduhom.Iako je bio daleko ispred svog vremena,ovaj motocikl je imao velikih problema.Iako velike zapremine,dvocilindrièni agregat razvijao je samo 2,5 ks pri 240 o/min,¹to je bilo dovoljno za solidnih 40 km/h ali problem je bio u tome ¹to su klipnjaèe bile direkno vezane na zadnji toèak koji je ujedno slu¾io kao zamajac.To je stvaralo velike probleme u vo¾nji,kao i otvoreni sistem podmazivanja,paljenje sme¹e pomoæu u¾arene sveæice ili zadnja koènica u obliku metalne ¹ipke koja se vukla po putu.

                               

                               


  Negde u to vreme na scenu stupa De Dion agregat,koga su razvili istoimeni francuski plemiæ i Georges Bouton.Radilo se o jednostavnom jednocilindriènom  vazduhom hladjenom agregatu.Ba¹ ta jednostavnost,a samim tim i pouzdanost koja je nedostajala tada¹njim agregatima,bila je I njegova najveæa prednost.U poèetku su taj agregat ugradjivali na svoj tricikl ali su ga 1897. Godine pustili u slobodnu prodaju,¹to je mnogim novim proizvodjaèima olak¹alo poèetni razvoj.

                               

                               



Medju njima su najpredaniji poslu bili braæa Werner iz Pariza,koja su najpre De Dion agregat montirala iznad prednjeg toèka,a onda su ga 1901. Konaèno stavili na njegovo dana¹nje mesto I svoj proizvod prozvali Motocyclette.

                 



ЯЭВОЛУТИОН

A jel znate da Braca Petkovic aka POSLASTICAR (MODERNA GARAZA) poseduje De Dion Boutona.....tricikl
samo na dva dana u godini nemas uticaj...na juce i na sutra...probaj danas   064 117 36 11

zmiya

Ne znam za to,najstariji u zbirci je neki Marot-Gardon,tricikl od jasena iz 1897.
A De Dion Bouton je 1900. bio najveæi proizvoðaè automobila na svetu,proizveli su 400 automobila i 3200 automobilskih motora..
Njihovi motori su ugradjivani u automobile raznih proizvodjaèa,a do 1904.su proizveli preko 40 000 komada.

zmiya

Ovaj bi pocepao Pita na TDMu,samo da se lo¾i suvim drvima..

Hildebrand & Wolfmüller 1896

zmiya