Glavni meni

Sta stampa stampa

Započeo zmiya, 11 Decembar, 2011, 17:36

0 članova i 6 gostiju pregledaju ovu temu.

Major


zmiya

                                                    U Veneovoj matematici 15.000 gre¹aka


Vi¹e od 40 godina srednjo¹kolci u Srbiji uèili su matematiku iz èuvenih Veneovih zbirki u kojima je bilo èak 15.000 gre¹aka, od kojih mnoge nisu nimalo beznaèajne.
I za sve to vreme gotovo nijedan nastavnik nije primetio ovaj veliki propust.
De¹avalo se, kako ka¾u upuæeni, tu i tamo da se neki uèenik drznuo da profesoru skrene pa¾nju na gre¹ku koju bi uoèio u zbirci, ali je umesto pohvale dobijao ukor ili æu¹ku. Gre¹ke su primeæene, i to sluèajno, tek pre ne¹to vi¹e od godinu dana, pa sada konaèno ðaci uèe iz ispravnih zbirki.
Od pre gotovo pola veka, kada je iza¹lo prvo izdanje zbirki koje je napisao èuveni srpski matematièar Vene T. Bogoslavov, ¹tampano je pola miliona primeraka i ova zbirka je sve to vreme bila neprikosnoveni autoritet i obavezan priruènik u nastavi iz matematike od prvog do èetvrtog razreda srednje ¹kole.
Kako se klupko odmotalo
Njen autoritet nije dovoðen u pitanje sve do pre godinu i ne¹to dana, kada je jedna odlièna uèenica dobila èetvorku na pismenom zadatku iz matematike. Ispostavilo se da je ona unuka profesora Dobrila Ð. To¹iæa, koji je dr¾ao nastavu iz svih matematièkih predmeta na Katedri za matematiku Elektrotehnièkog fakulteta u Beogradu i napisao 18 knjiga iz matematike. On je ponovo uradio zadatak zbog kojeg je unuka ocenjena èetvorkom i dobio je isti rezultat zadatka kao ona. I tako je klupko poèelo da se odmotava...
- Ispostavilo se da profesorka nije ni proveravala Veneovo re¹enje u zbirci, sigurna u njegovu taènost. Profesor To¹iæ je onda proverio zadatke sa jo¹ pedesetak strana iz Veneove zbirke i otkrio gomilu gre¹aka.
Teodor fon Burg: Znao sam
Najbolji i najtrofejniji mladi matematièar Srbije Teodor fon Burg, uèenik Matematièke gimnazije, ka¾e za Press da nikada nije koristio Veneovu zbirku jer veæ 10 godina zna da je puna gre¹aka.
- To ¹to je u Veneovoj zbirci otkriven toliki broj gre¹aka prava je bruka za sve koji je koriste, a najvi¹e za profesore koji to nisu primetili. Postoje u svakom sluèaju mnogo bolje zbirke kod nas koje ja koristim kada uèim - istièe Teodor.
Video je da re¹enja nekih zadataka nisu taèna, dok je kod drugih postupak bio potpuno pogre¹no postavljen. Bilo je tu i dosta materijalnih gre¹aka... Najstra¹nije je ¹to nastavnici nisu primetili ove gre¹ke i ¹to su decu pogre¹no uèili tolike godine - otkriva izvor Pressa blizak prosvetnim krugovima u Srbiji.
Po¹to je ustanovio gre¹ke, ka¾e na¹ sagovornik, profesor To¹iæ se obratio Zavodu za ud¾benike, izdavaèu Veneovih zbirki.
- Rukovodstvo Zavoda je odmah zamolilo profesora To¹iæa da proveri sve zadatke iz zbirki Venea T. Bogoslavova za èetiri razreda srednje ¹kole i da pripremi njihovo novo, ispravljeno izdanje. Tako je ovog septembra Zavod ¹tampao novo izdanje zbirki, koje su zahvaljujuæi profesoru To¹iæu oèi¹æene od gre¹aka - ka¾e sagovornik Pressa.
U izve¹taju koji je To¹iæ napisao izdavaèu stoji da je on proverio i re¹io sve zadatke iz Veneovih zbirki i da je do¹ao do katastrofalnog rezultata:
- Po mojoj skromnoj proceni, utvrdio sam da je u sve èetiri knjige bilo oko desetak ispravki po stranici, dakle ukupno oko 15.000 gre¹aka - napisao je To¹iæ.
Srðan Ognjanoviæ, direktor Matematièke gimnazije, najznaèajnije matematièke ustanove u Srbiji, ka¾e za Press da su oni jedni od retkih koji nikada nisu ni koristili Veneove zbirke.
Potreban vi¹i nivo znanja
- Mi znamo da u njima ima mnogo gre¹aka. Ali najveæi razlog ¹to se kod nas ne koriste jeste taj ¹to na¹i planovi i programi zahtevaju mnogo vi¹i novo znanja - navodi Ognjanoviæ.
Desanka Radunoviæ, predsednica Nacionalnog prosvetnog saveta i profesorka matematike na Matematièkom fakultetu, ka¾e da prosto ne mo¾e da veruje da je u Veneovim zbirkama moglo da se potkrade toliko gre¹aka:
- Generacije su uèile iz tih zbirki. Bilo je tu mnogo pametne dece i sjajnih profesora. Ne mogu da verujem da su svi prevideli toliko gre¹aka. Treba postaviti pitanje ¹ta sve profesor To¹iæ podrazumeva pod gre¹kom.

zmiya

                                 Da li je Stefan zapeèatio ideju po¹tenja u Srbiji?

Pomirili smo se sa prevarama politièara, lekara, profesora, ali kleli smo se u pametnu decu. Vi¹e ne

Stefanu Vlajkoviæu, studentu koji je izveo prevaru dostojnu filma "Uhvati me ako mo¾e¹", da stigne i do NASA i projekta prvog srpskog satelita pomogla je, dobrim delom, traljava birokratija. Ovaj mladiæ uspeo je da nadigra i Fizièki fakultet i Fond za mlade talente, i Tehnièki univerzitet u Cirihu, a umalo i NASA.
Kada je otkriven, ka¾u, prevara i nije toliko inteligentno smi¹ljena, koliko su neke od ovih institucija povr¹no odradile posao. "Novosti" su u utorak stupile u kontakt sa "prevarantom nauènikom", èija je domi¹ljatost poèela èak da skuplja i simpatije, ali on nije ¾eleo ni¹ta da ka¾e u svoju odbranu.
Stefan je na osnovu krivotvorenog izve¹taja o polo¾enih 25 ispita na Fakultetu za fiziku u Beogradu dobio stipendiju "Dositeja" Fonda za mlade talente, koja iznosi 7.000 evra! A dokument je oèigledan falsifikat, na kome je nareðano 25 desetki, skeniran peèat fakulteta koji je zvanièno kori¹æen do pre desetak godina, preslikan je i potpis prodekana prof. dr Ivana Dojèinoviæa, koji je prevaru i otkrio.
Da nije bilo Stefanovog eksponiranja u medijima sa prièom da pokreæe projekt "prvog srpskog satelita", mo¾da nikada ne bi bio ni otkriven. Ali stipendija i doktorske studije nisu mu bile dovoljne, pa je lansirao prièu da æe ba¹ on Srbiju da ukljuèi u projekt lansiranja satelita koji finansira EU, a njime bi se upravljalo iz Novog Sada.
- On je bukvalno stavio ispite sa razlièitih smerova, koji su njemu najvi¹e odgovarali da bi upisao doktorske studije u Cirihu - prièa Dojèinoviæ za "Novosti".
- Dokument je napravio na engleskom jeziku i pitanje je za¹to je uop¹te prihvaæen u Fondu, kada nije na srpskom jeziku. I to je jedan od problema ¹to se stipendije dodeljuju, a da niko ne kontaktira sa fakultetom da proveri verodostojnost.
Dojèinoviæ pretpostavlja da je falsifikat napravljen da bi poslu¾io za doktorske studije u ©vajcarskoj, pa je usput iskori¹æen i za stipendiju. Obavestio je Stefanovog mentora na Tehnièkom univerzitetu u Cirihu, koji je jedan od najpresti¾nijih u Evropi. Sada èeka odgovor da li se Stefan sa istim falsifikatom upisao na doktorske studije ili je negde, u meðuvremenu, polo¾io razliku ispita.
- Ovo je naru¹ilo reputaciju na¹im studentima, meðu kojima su mnogi izuzetni - ka¾e Dojèinoviæ.
- U svakoj generaciji imamo po nekoliko njih koji zaista imaju sve desetke i idu na doktorske studije na najpresti¾nije univerzitete, pa i u Cirih.
- Sporni dokument Stefan je datirao na 20. april 2010. godine. Godinu dana kasnije do¹ao je kod mene sa spiskom predmeta koje je polo¾io u Cirihu i pitanjem da li mo¾e ovde da ih "nostrifikuje" - obja¹njava dr Ivan Dojèinoviæ.
- Rekao sam da ispiti mogu da mu budu priznati ako mi donese dokument koji potvrðuje da ih je polo¾io. Nikada se vi¹e nije pojavio
A dok analizira dosije Stefana Vlajkoviæa, u kome su i falsifikovani dokument i krivièna prijava koju je podneo fakultet, Dojèinoviæ ka¾e da je prava ¹teta ¹to je Stefan krenuo ovim putem. Jer bio je odlièan student i od sedam ispita koje je ubele¾io u indeks, sve je polo¾io sa desetkama:
- Izuzetno je inteligentan, elokventan, sposoban da druge lako ubedi u svoj stav.
A vest o Stefanovoj prevari pro¹irila se u utorak Fizièkim fakultetetom brzinom munje. Nije bilo studenta koji na pauzi izmeðu predavanja nije komentarisao "sluèaj Vlajkoviæ". Prevaru koju je povukao malo njih osuðuje, mnogo je vi¹e onih koji likuju i od Stefana prave modernog Robina Huda.
Studenti kolegu Vlajkoviæa ne poznaju lièno, jer je bruco¹ bio jo¹ 2005. godine. Znaju ga samo po - reputaciji.
- Pogledajte njegove slike sa gospoðom ministarkom, ministrom odbrane, dekanima i prodekanima, i jasno vam je koliko ih je sve namagarèio - ka¾u studenti sa treæe godine.
- A ubacio se i na projekte u Cirihu i EU. Ako je sve to uradio sam, svaka mu èast.

Gašpar

Te Veneove zbirke su bruka i sramota. U gimnaziji u Vr¹cu smo ih koristili dve godine, a onda shvatili da nema svrhe. Bukvalno je svaki deseti zadatak potpuno ispravan, ostalo ili se ne poklapa rezultat, ili je pogre¹an znak, ... Glupost neviðena.
Jo¹ bitnije je ¹to su u svakom poglavlju zadaci samo nabacani, nema nikakvog reðanja po te¾ini izrade.

Od treæe godine su nam uveli neke "Krug" zbirke sa kojima smo progledali.


Inaèe sabijam matematiku, i ako treba nekom detetu iz va¹ih porodica da se objasni matematika, slobodno me zovite  ;D

The One

everything looks better from the inside of a motorcycle helmet

AndreyRR

Uvek su oni bila bolesna nacija,a postace jos bolesniji

zVuk

mojne si taki, i kod nas su se zene nekad udavale sa 14, 15 godina.......

Ko se ljuti, uleti mu kruti

AndreyRR


Gašpar

Jadan zmiya  :'( :'( :'( :'( :'( :'(


Pauk pojeo zmiju za doruèak

Ako vas hvata jeza od pauka, snimak koji je jedan Australijanac nedavno postavio na "Jutjub" æe vas zaprepastiti. Reè je o snimku na kojem se mo¾e videti d¾inovski pauk kako pro¾dire ¹umsku zmiju, i to ne malu.

Snimak je naravno, napravljen u Australiji, zemlji poznatoj po velikom broju otrovnih insekata i reptila.

Nemilosrdnu borbu pauka i zmije snimio je Ant Hedli u dvori¹tu svog prijatelja u Kernsu, u dr¾avi Kvinslend.

"Scena je bila zaista neverovatna. S vremena na vreme, zmija bi napadala pauka, a on bi se tada povlaèio natrag u mre¾u. Kladio bih se na zmiju, s obzirom na njenu velièinu, ali je pauk ipak iza¹ao kao pobednik", kazao je Hedli listu "Kerns post".

Ovo muèenje trajalo je vi¹e od sat vremena. Iscrpljena zmija, koja je bila dugaèka oko pola metra, na kraju je podlegla otrovu i predala se.

"Mogli ste da vidite kako pauk ¾vaæe zmiju, bilo je jezivo", kazao je Hedli.

http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Zanimljivosti/319108/Pauk-pojeo-zmiju-za-dorucak

Landser

Citat: zVuk poslato 25 April, 2012, 18:24
mojne si taki, i kod nas su se zene nekad udavale sa 14, 15 godina.......


Danas su kod nas zrele kad obrnu cajger  ;D

DaChaS

A i ona nasla kome da da bubreg :)


prpa_zr

Citat: zVuk poslato 27 April, 2012, 09:48
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/zanimljivosti/story/216860/Karta+sveta+prema+%C5%BEenskom+poprsju.html

vidi vraga, hrvatice najprsatije a meðu hrvaticama najprsatije lièanke - a mi smo rasli u saksijama pa ne znamo da su lièani srbi.. ccc

UFF


Major

Besni pederi + anti gej crkva= SAD

ЯЭВОЛУТИОН

Zar nije svaka crkva Anti gey.....bar u nacelu.
samo na dva dana u godini nemas uticaj...na juce i na sutra...probaj danas   064 117 36 11


zmiya

                               Sve¹tenici zarade 1.500 evra meseèno, a dr¾ava im plaæa sta¾

Srpskim sve¹tenicima, od kojih mnogi meseèno zarade u proseku oko 1.500 evra, dr¾ava æe uskoro poèeti da plaæa poreze i doprinose za penziono i socijalno osiguranje. Ministar vera i dijaspore Srðan Sreækoviæ za „Blic” ka¾e da je reè o meri socijalnog karaktera namenjenoj sve¹tenicima koji odlaze u penziju. To æe poreske obveznike ko¹tati oko tri miliona evra godi¹nje.

Uredbu kojom dr¾ava preuzima obavezu plaæanja poreza i doprinosa sve¹tenicima i verskim slu¾benicima pripremilo je Ministarstvo vera i dijaspore na inicijativu Srpske pravoslavne crkve i ostalih verskih zajednica.

- Za to neæe biti izdvojen dodatni novac, u bud¾etu za to veæ ima para. To je oko 2.000 ljudi i radi se o simboliènoj sumi novca - ka¾e Sreækoviæ.

Prema toj matematici, svaki verski slu¾benik proseèno æe ko¹tati dr¾avu oko 150.000 dinara godi¹nje, ¹to je za oko 2.000 sve¹tenih lica blizu tri miliona evra.

AndreyRR

polako,jos malo i kurave ce imati socijalno  ;D

Landser