Glavni meni

Malo mora 2011.

Započeo bagzi_obr, 27 Jul, 2011, 15:02

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

bagzi_obr

Zbog razno raznih obaveza u poslednjih 5 godina nisam se okupao u moru.
Bio sam nekoliko puta na obali jadrana u tih pet godina ali nikako
nisam stigao da se malo posolim. Pre mesec dana sam iskombinovao
pet dana za more i nekako mi je bila najbrza varijanta Crna Gora.
Sve pripreme za put su izvrsene dan ranije tako da smo u sredu 20.07.
krenuli u 5:15 prema Crnoj Gori.

Prva kraca pauza bila je u Valjevu ispred sale za svecanosti mog poznanika
koji naravno voli da spava malo duze od 6 ujutro pa nije bio u sedistu firme.
Kad sam mu rekao u koje doba sam prosao odmah se odljutio ako je uposte bio ljut  ;D



Sledeca pauza Zlatarsko jezero za dorucak.





Posle domacinskog dorucka u obliku vruce lepinje, zlatarskog sira
i kajmaka nastavili smo dalje prema destinaciji za taj dan - Zabljak.

Posto sluzbeni fotograf sa nasih voznji isto voli da spava duze nema
mnogo slika sa tog dela puta. Naravno Jelena nije spavala al je uzasno
mrzelo da fotografise

bagzi_obr

Kod nasih domacina na Zabljaku stizemo oko 13h posle voznje po kisi koja nas je
pratila od Pljevalja skoro do samog Zabljaka. U pojedinim trenutcima morao sam da
stanem da prodje pljusak jer nista nisam video od kolicine vode koja se srucila sa neba.

Zabljak se nalazi na severozapadnoj strani jezerske povrsi a na severoistocnoj strani Durmitora. Sa nadmorskom visinom od 1.450 metara – najvislje je urbano naselje na Balkanu. Najvisa tacka u op¹tini je vrh Durmitora Bobotov kuk (Cirova pecina, Nebeska soa) sa nadmorskom visinom od 2523 metra, a najni¾a na usæu reke Su¹ice u Taru – 512 metara.

Prema zadnjem popisu Opstini ®abljak zivi 4.929 stanovnika. Poljoprivreda i stocarstvo su, uz sumarstvo i primarnu obradu drveta, tradicionalne delatnosti stanovnistva koje danas svoju buducnost sve vise sagledava u domenima turizma i privredjivanja koje je s njim povezano.

Razudjeni reljef i nadmorska visina bitno uticu na klimu durmitorskog kraja. Do 1.200 metara nadmorske visine preovladjuje subplaninska, a iznad alpska klima. Zime su duge i hladne, leta relativno kratka i sveza, a jeseni toplije od proleca. Srednja godisnja temperatura krece se izmedju dva i osam stepeni   Celzijusa.

Prema predanju, ime potice od zaba koje zive na lokalitetu Otoke i koje svake godine svojim kreketanjem najavljuju dolazak proljeca. Pre toga, naselje se zvalo Varezina Voda i Anovi.

Posto smo se smestili krenuli smo u setnju po Zabljaku i kracu voznju biciklama oko Crnog jezera.

















Crno jezero, priroda i vazduh  su cisto uzivanje za oci i pluca.

bagzi_obr

#2
Cetvrtak ujutro 21.07. ustajemo rano i u 5:30 krecemo putem preko Durmitora
prema Pluzinama koji spada u jedan od najatraktivnijih puteva u ovom delu
Evrope. Uzak put kojim se prolazi preko Durmitora je dugacak nekih 40 km i
vodi preko prevoja Sedlo koji je 1910 metara iznad mora. Posto je dan ranije
padala kisa svanulo je prilicno sveze jutro. Subjektivni osecaj mi je govorio
da ima ispod 10 stepeni celzijusa ali nas to nije poklebalo da prodjemo tim putem.











Neposredno pre prevoja Sedlo nalazi se ova kafana u cijem se dvoristu
na jarbolu vijori stara trobojka sa petokrakom   [dunce]



Izlazak sunca



i jutro na Durmitoru.



bagzi_obr

Lagana voznja sto zbog uskog puta sto zbog hladnoce koja nam je malo zadavala muke,
ali smo je podnosili zbog predivnog predela kroz koji prolazimo.



Pauza za trljanje ruku i fotografisanje. Majka priroda se poigrala i izvajala po obicaju
prelepa dela.









I nastavak puta prema Trsi.



Sunce se jos uvek polako probijalo preko najvisih vrhova Durmitora.



bagzi_obr

Spustamo se polako prema Trsi a nadmorska visina polako pocinje da pada
sa 1900 na 1500 metara, a temperatura naglo raste na 9 stepeni celzijusa.
Planinski vrhovi polako prelaze u visoravan prekrivenu procvetalom livadom.





U Trsu stizemo oko 7 ujutro i stajemo u prvoj kafani na koju smo nasili. Ispred kafane su bili parkirani
motori pa nam je izgledala biker-friendly. Domacica kad nas je videla istrcala je ispred nas sa sirokim
osmehom sto nas je u potpunosti osvojilo. Pauza za dorucak i caj.







Restoran raspolaze sa nekoliko bungalova i zajednickim kupatilom tako da se tu moze prenociti sto su kolege
bajkeri iz Austrije i Poljske koje smo sreli tu i ucinili. Onako bunovni nisu bili nesto raspolozeni za pricu a i ja slabo stojim sa nemackim kao oni sa engleskim.

bagzi_obr

Posle dorucka nastavljamo prema Pluzinama i Niksicu. Nedaleko od Trse nailazimo
na Pivsko jezero. Pogled ostavlja bez daha.



Moto-nindza   ;D





Pivsko jezero je ve¹taèko jezero koje je nastalo izgradnjom hidroelektrane 1975. godine. Kod Mratinja na 10. km od ©æepan Polja nalazi se brana koja je visoka 220 m, meðu najvi¹im u Evropi. Jezero je na nekim mestima duboko i preko 200 m, a dugo je 45 km.
Pivsko jezero predstavlja najveæi rezervoar pitke vode i ima izvanredne uslove za sportove na mirnim vodama. Posebno je atraktivno za ribolov i one koji ¾ele da u¾ivaju u pogledu na preostale detalje potopljenog kanjona reke Pive.

Izlazimo na put i bez zadrzavanja stizemo u Niksic gde sam svratio kod kolege sa posla
koji je bio tu kod svojih na odmoru.



bagzi_obr

#6
Posle posete mom kolegi i njegovog neuspesnog nagovaranja da ostanemo
duze da nam pokaze Niksic krecemo prema Bijeloj gde imamo dogovoren smestaj.

Crnogorci su se zaista svojski potrudili i napravili izvanredan put od Niksica
do Bokokotorskog zaliva tako da smo u Bijeloj bili nesto pre 13h.





Zelju da uskocim u more u ovom trenutku sam ipak savladao   [rofl]







Ali nesto kasnije sam ipak upao u more   [yahoo]





Eto konacno osolih malo zadnjicu  8)

bagzi_obr

Boka Kotorska, predivno mesto na jugozapadnom kraju Crne Gore je na¹iroko poznato
i po sasvim kratkom imenu Boka.

Boka odnosno Bokokotorski zaliv predstavlja jedan od najlep¹ih zaliva na svetu i sa
ponosom nosi epitet ‘biser Jadrana’.

Boka sna¾no utièe na sva èulna iskustva. Boka je ono mesto gde se suprotnosti susreæu i sjedinjavanju cineci jedan sasvim poseban ambijent. Suprotnosti se ogledaju u prirodi gde se u jednom delu iz mirne povr¹ine mora naglo uzdi¾u kr¹evite planine, a u drugom delu nièu prave botanièke ba¹te, ali isto tako i u kulturno-istorijskim nasleðem gde se dve civilizacije, istoka i zapada nadopunjuju u jedinstvenoj harmoniji. Praistorijsko doba, ilirsko doba, antièko doba, latinsko-vizantijsko doba, gotika, renesansa, barok, sve se to pretapa u savremeni ¾ivot pokazujuæi i dokazujuæi da prave vrednosti veèno traju, zajedno u harmoniji.



Naravno u petak ujutro Jelena uporno lezi na plazi i sunca se. Ja ipak nisam ljubitelj kupanja i suncanja pa sam se krio ispod suncobrana. Napokon se Jelena za taj dan isuncala i krecemo u obilazak Perasta i Kotora.















Perast kao da je ostao i nekom prethodnom vremenu. Svoj urbani arhitektonski izgled Perast je dobio u toku XVII i XVIII veka i danas je jedan od najlepsih primera baroknog graditeljstva na Jadranskoj obali.
Naravno nezaobilazni sladoled kad sam ja u pitanju   :P









bagzi_obr

Nastavljamo prema Kotoru u koji stizemo negde oko 19 casova, parkiramo se nedaleko
od ulaska u stari grad i prvo sto nam upada u oko je jedan omanji camac    [klanjam_se]











U prici sa zaposlenim u luci saznajemo da je camac stigao iz SAD, a da ostali camci
koji su nam se svideli su uglavnom stigli sa Marsalskih ostrva.



'Sef' gornjeg camcica se bas uzasno dosadjuje  [doh]



bagzi_obr

Nauènici spekuli¹u kako mora da se na ovom mestu nalazio izgubljeni antièki grad Acruvium. Legenda ka¾e da je vila Alkima (grèki: Sna¾na), savetovala cara Stefana Du¹ana da grad ne gradi u brdu »gde nema brodu pristani¹ta, ni konju poigri¹ta«, nego uz obalu. Po mitolo¹koj prièi, Kotor su osnovali Kolhiðani, pripadnici fenièanskog plemena, na¹av¹i se za krmom Argonautima, Jasonu, Herkulu, Tezeju, Poluksu, Kastoru i Orfeju – u poteri za simbolom svega pomorskog bogatstva, Zlatnom runu.

Hoæe se reæi da je Kotor, osnovan u predhomerovsko doba (10-12. v. pr. n. e), dok su Fenièani, uèitelji Grka, gospodarili Sredozemljem. Kotor je star koliko i pomorska trgovina na Jadranu. On je upravo – drevan.

Bez obzira na to da li se Kotoru  u pohode dolazi kopnom ili morem, utisak je uvek isti. Gradova poput Kotora – jednostavno nema na svetu. Biti u Kotoru naprosto znaèi osetiti duh jedinog fjorda na Mediteranu, duh jednog od zvanièno najlep¹ih zaliva na planeti Zemlji –  Boka Kotorska.



Setnja starim gradom i nezaobilazna zenska potreba za razgledanjem butika koja mi
nikad nece biti jasna ali mi ne smeta.













Oko 20:30 stari grad pocinje poprilicno da se puni i svi idu kako se kasnije
ispostavlio na reviju nekog modnog kreatora poreklom iz Kine. Posto je sedenje
i na reviji moguce samo uz pozivnici lako sam odgovorio Jelenu od posmatranja iste.



Jahte u punom sjaju.





bagzi_obr

Subota 23.07. suncano jutro i opet plaza i izlezavanje koje nisu dugo
trajali jer se oko 9h naoblacilo i pala ja po koja kap kise.


Odustajmo od lezanja na plazi i setamo po Bijeloj kad opet sunce izlazi i pocinje da greje.
Naravno Jelena je pohitala na plazu a i ja za njom. Promenljivo suncano i oblacno
je trajalo do 13h kada pocinje provala oblaka i sklanjamo se u sobu. Oko 16h se
razvedrava. Prosetali smo jos malo Bijelom i kad se malo isusio asvalt otisli smo
do Herceg Novog.

Arheolo¹ki nalazi na Lu¹tici svedoèe o zaèecima civilizacije na ovim prostorima jo¹ u neolitu i ranom bronzanom dobu. U ove krajeve, trgovine radi, sti¾u grèki trgovci u 5. veku p.n.e. U 3. veku nove ere, posle pobede nad Ilirima, ovim krajevima je zavladala Rimska imperija. Propa¹æu Zapadnog rimskog carstva 476. godine sledeæih ¹est vekova ovdje je prisutna Vizantija.
U 7. veku slovenska plemena dosta gusto naseljavaju i ovaj kraj i na prostoru oko dana¹njeg Herceg Novog formira se ®upa Draèevica. 
Grad je osnovan 1382. godine, kada ga je bosanski ban, odosno kralj Tvrtko I Kotromaniæ utvrdio u Topaljskom zalivu, sa namerom da on ima trgovaèku, pomorsku i zanatsku ulogu, i nazvao ga Sveti Stefan.
 
Kao jedan od najmlaðih gradova na Jadranu nazivao se i Novi, Castrum Novum, Castel Nuovo... Svoje dana¹nje ime dobio je u vreme vladavine Herceg Stjepana Vukèiæa Kosaèe, kada je do¾ivio i najveæi procvat i razvoj.











Setnja setalistem uz more, vecera puna morskih plodova i muzika
dosta dobrog benda u jahting klubu nas je ispratila sa mora posto
smo u nedelju rano krenuli nazad za Obrenovac.



Dosta mojih poznanika je imalo primedbe na gostoljubivost crnogoraca, medjutim
ja nemam ni jednu primedbu jer su se pokazali kao veoma dobri domacini, konobari
su prijatni i nenametljivi. Krajnje prijatan odmor.

bagzi_obr

Nedelja 24.07. po ustaljenoj navici krecemo pre 5:30.

Pozdrav Boki



Idemo putem prema Trebinju. Ono sto me je iznenadilo je naplata rampa
pre granicnog prelaza sa BiH i putarina   [thumb_down]

U Trebinju smo nesto posle 6 ujutro. Odlazimo do centarlnog trga i gle cuda
vecina kafica i restorana je otvorena.









Trebinje je grad i sedi¹te istoimene op¹tine u Republici Srpskoj, BiH. Ime grada potièe ili od latinske reèi tribunus (tribunus militum je zapovednik jedne veæe ili vi¹e manjih jedinica rimske vojske) ili od slovenske reèi Treb, ¹to znaèi ¾rtva (¾rtvovati).

Sme¹ten je ispod planine Leotar, na obodu Trebinjskog polja. Kroz grad protièe reka Trebi¹njica. Od mora je udaljeno oko 25 km (putem do Dubrovnika). Za Trebinje se ka¾e da je grad sunca i platana. Najstariji stanovnici Trebinja bili su Iliri, a u VII veku p. n. e. se doseljavaju i Grci. Rimljani dolaze u trebinjski kraj u III vijeku p. n. e. Od njihovog dolaska ovaj kraj je poznat pod nazivom Travunija. Dolazak Slovena se ve¾e za VI vek. U ranom slovenskom periodu se zna za vi¹e oblasnih gospodara koji su vladali podruèjem.
Godine 1168. Travuniju je preuzeo Stefan Nemanja. Pod vla¹æu Nemanjiæa æe i ostati sve do kraja dinastije. Kasnije je Trebinje do dolaska Turaka bilo i u sastavu bosanske dr¾ave Tvrtka I, a nakon njega se smenjuju mnogi oblasni gospodari.

Trebinje je danas sa ne¹to vi¹e od 40.000 stanovnika po velièini najveæi grad u Istoènoj Hercegovini.







bagzi_obr

Napustamo Trebinje i idemo za Sarajevo.

Bilecko jezero


Kanjon Sutjeske









Malo magle pre Foce.





Uz par pauza oko podne stizemo u Sarajevo.









Uz malo muke parkiram u blizini Bascarsije.

bagzi_obr

Istorija prvih ljudskih naselja na podruèju Sarajeva se¾e do mlaðeg kamenog doba. Nakon perioda neolita, ilirske i rimske vladavine, u 7. veku ovde se naseljavaju Sloveni. U povelji iz 13. veka podruèje Sarajeva je deo bosanske samostalne dr¾ave Vrhbosna.
Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde Hodidjed, na obalama Miljacke nastaje grad Sarajevo. Osnivaèem Sarajeva smatra se Isa-beg Ishakoviæ, koji je 1462. izdao naredbu o formiranju grada, sagradio prvu d¾amiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova.
1878. dolaskom Austro-Ugarske uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar Kondominiuma. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i drugi, evropski izgled. Time Sarajevo jo¹ jednom potvrðuje da Evropi ne pripada samo prostorno i vremenski, nego i na civilizacijsko-kulturni naèin.
Posle Prvog svetskog rata, koji je otpoèeo atentatom na austrijskog prestolonaslednika Franza Ferdinanda u Sarajevu, grad ulazi u sastav jugoslavenskih dr¾avnih zajednica: Kraljevine SHS, a potom i Kraljevine Jugoslavije.
Za vreme Drugog svjetskog rata od 1941. do 1945. grad je pripadao delu Nezavisne Dr¾ave Hrvatske, nakon èijeg sloma i kraja rata 1945.postaje upravni, kulturni i ekonomski centar SR Bosne i Hercegovine, jedne od ukupno ¹est republika SFR Jugoslavije. U gradu se razvija industrija, ekonomija, a ¹kolstvo i kultura èine ga glavnim gradom. Osniva se Univerzitet, Akademija nauka i umetnosti, brojni muzeji i galerije, nauène instituticije, radio-televizija. Broj stanovnika grada raste na vi¹e od 500.000. Takvom kosmopolitskom i modernom gradu Olimpijski komitet poverava organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara, koje su sa velikim uspehom odr¾ane 1984.











Jelena i ja smo dosta znatizeljni u pogledu drugih vera i obicaja pa smo se zadrzali kod
dzamije da bi propratili popodnevnu aktivnost vernika ispred dzamije. Ja sam par puta bio
u prilici da vidim neke obicaje muslimanskih vernika ali je Jeleni ovo bilo prvi put i
osativlo je na nju snazan utisak. Mislim da ce nam uskoro jedna od destinacija biti Turska
tj. Istanbul.





bagzi_obr

#14
Setnja Bascarsijom i uz Miljacku sa posetom Latinskom mostu i mestu sa kog je
pucao Gavrilo Princip. Ono sto me iznenadilo je to da vise nema stopa ispod
spomen-ploce na mestu sa kojeg je pucano. Kad sam poslednji put bio u Sarajevu
daleke 1989. na tom mestu u trotoaru je bila ploca sa izlivenim stopama Gavrila
Principa.







Nezaobilazni cevapi.









Oko 15h krecemo kuci preko Sokolca i Han Pijeska.



Malo pre Zvornika nas hvata kisa koja nas je pratila sve do kuce.
Dva puta smo prosli neposredno posle grada u okolini Loznice koji
je tog dana padao.

Na kraju ipak sam ostvario ono sto sam hteo tj. okupao sam se u moru
posle nekoliko godina iako nisam ljubitelj slane vode   :o

Do nekog sledeceg puta pozdrav od

Jelene i Predraga  [cheers]

svetac

bravo,prava prica u slici i reci!!  [clapp]

pit


       Fenomenalna tura ,ja prosao slicnim putem od Boke preko Niksica i Durmitota  za Nis nekolio dana pre tebe .....DURMITOR FENOMENALAN.

K_A_W_A

Svaka cast, prelepo  :)

prpa_zr


MILJAN

Citat: bagzi_obr poslato 27 Jul, 2011, 15:10





Jelena i ja smo dosta znatizeljni u pogledu drugih vera i obicaja pa smo se zadrzali kod
dzamije da bi propratili popodnevnu aktivnost vernika ispred dzamije. Ja sam par puta bio
u prilici da vidim neke obicaje muslimanskih vernika ali je Jeleni ovo bilo prvi put i
osativlo je na nju snazan utisak. Mislim da ce nam uskoro jedna od destinacija biti Turska
tj. Istanbul.
I ja sam bio odu¹evljen kada sam bio u sliènom okru¾enju.... :o   Jo¹ je bilo dosta tih raketa pa sam mislio kao da sam u space center Kennedy USA i samo ¹to neki space ¹atl nije poleteo... ;D   Ali brate ujutru krene da se dere ono èudo na zvuèniku d¾amije i budi sve okolo.... Neotesano... Ako hoæe da se bave turizmom (Turska npr.) onda im treba malo kulture u tom pogledu... Skoro mi je o tome gunðao i Ian Coates, kada je bio kod mene..
Inaèe, mnogi ne znaju da je alah ime za Boga i da hri¹æani u Egiptu Boga zovu alah.... Tako da mu to doðe na isto...
Ali moji prijatelji su za malo izbegli sigurnu smrt pre neku godinu, kada su letovali u Turskoj jer je ¾ena samoubica raznela dobar deo turista na pla¾i...Debilka je u¹la i aktivirala bombu.... Tako da u tom smislu, ako idete tamo, predla¾em oprez.......
Elem, u svakom sluèaju svaka èast na putopisu...  [thumb_up] Ti si se ove godine solidno navozao :)  [thumb_up]

Cave ab homine unius libri